Hrvatska narodna banka

Hrvatska narodna banka je središnja banka Republike Hrvatske. U ostvarivanju svojega cilja i obavljanju svojih zadataka Hrvatska narodna banka samostalna je i neovisna. Hrvatska narodna banka ima svojstvo pravne osobe, ali se ne upisuje u sudski registar. Sjedište Hrvatske narodne banke je u Zagrebu. Pečat Hrvatske narodne banke sadržava prikaz grba Republike Hrvatske i ime Hrvatske narodne banke. Hrvatsku narodnu banku zastupa guverner Hrvatske narodne banke. Hrvatska narodna banka u isključivom je vlasništvu Republike Hrvatske.
Hrvatska narodna banka neovisna je i u donošenju i provođenju svojih odluka koje se temelje na Zakonu o Hrvatskoj narodnoj banci ne traži upute tijela Republike Hrvatske, tijela Europske unije ili drugih osoba niti je one obvezuju. Tijela Republike Hrvatske i druge osobe ne smiju utjecati na donošenje i provedbu odluka Hrvatske narodne banke niti mogu odobravati, poništavati, odgađati ili ukidati bilo koju odluku Hrvatske narodne banke i njezinih tijela u područjima iz njezine nadležnosti.

Povijest banke

Ustav Republike Hrvatske, donesen 21. prosinca 1990., odredio je u članku 53. Hrvatsku narodnu banku kao središnju banku Republike Hrvatske i utvrdio njezine odgovornosti: “Narodna banka Hrvatske je središnja banka Republike Hrvatske. Narodna banka Hrvatske odgovorna je, u okviru svojih prava i dužnosti, za stabilnost valute i za opću likvidnost plaćanja u zemlji i prema inozemstvu. Narodna banka Hrvatske u svom radu je samostalna i odgovorna Hrvatskom saboru. Dobit ostvarena poslovanjem Narodne banke Hrvatske pripada državnom proračunu. Položaj Narodne banke Hrvatske uređuje se zakonom.”
Uredbom o Narodnoj banci Hrvatske od 8. listopada 1991. i Odlukom o zamjeni jugoslavenskih dinara hrvatskim dinarima (stupile na snagu 23. prosinca 1991.) detaljnije su utvrđene i razrađene odgovornosti i funkcije središnje banke.

Zakon o Narodnoj banci Hrvatske od 4. studenoga 1992. zamijenio je spomenutu Uredbu i utvrdio pravni okvir poslovanja središnje banke Hrvatske. Ustavnim zakonom o izmjenama i dopunama Ustava Republike Hrvatske od 15. prosinca 1997. ime hrvatske središnje banke promijenjeno je u Hrvatska narodna banka.

Promjenama Ustava Republike Hrvatske izmijenjen je spomenuti članak 53. Ustava, koji sada glasi: “Hrvatska narodna banka je središnja banka Republike Hrvatske. Položaj, prava i dužnosti Hrvatske narodne banke uređuju se zakonom. Hrvatska narodna banka u svom radu je samostalna i odgovorna Hrvatskom saboru”. (Narodne novine br. 41/01).

Zakonom o Hrvatskoj narodnoj banci donesenim 5. travnja 2001. utvrđeni su, između ostaloga, položaj, poslovi, vlasnički status, ovlaštenja i ustroj hrvatske središnje banke. Tim je zakonom ojačana institucionalna, financijska i personalna neovisnost hrvatske središnje banke, a pravni okvir u skladu s kojim mora poslovati približen standardima Europske unije. Njime je određeno da je postizanje i održavanje stabilnosti cijena osnovni cilj djelovanja HNB-a.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o HNB-u donesenim u prosincu 2006. godine dodatno je učvršćena neovisnost središnje banke i stvorene zakonske pretpostavke da, danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, HNB postane sastavni dio Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) te da počne obavljati svoje zadatke u skladu sa Statutom ESSB-a i Europske središnje banke (ESB).

U srpnju 2008. godine na snagu je stupio novi Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci, kojim se pravni okvir djelovanja hrvatske središnje banke dodatno usklađuje s pravnim standardima Europske unije, posebno u dijelu koji se odnosi na stupanj neovisnosti središnje banke (institucionalne, funkcionalne, osobne i financijske neovisnosti) i na cilj Hrvatske narodne banke, te se stvaraju preduvjeti za nesmetano funkcioniranje HNB-a u okviru ESSB-a i ESB-a i uvođenje eura kao službene novčane jedinice Republike Hrvatske. Zakon o HNB-u, u pripremi kojeg su prihvaćene primjedbe Europske središnje banke i Europske komisije, uzima u obzir i očekivane promjene u ostalim nacionalnim propisima, primjerice uvođenje pojma kreditne institucije, pojma sustav za namiru platnih transakcija i dr., u opsegu koji proizlazi iz potreba ovoga Zakona, a sadrži i druge nužne prilagodbe koje proizlaze iz Statuta ESSB-a i ESB-a i sekundarnih pravnih izvora Europske unije (uredaba, preporuka, smjernica i sl.).

Prijelazna, privremena valuta osamostaljene hrvatske države bio je hrvatski dinar, uveden 23. prosinca 1991., a od 1. siječnja 1992. postao je jedinim zakonitim sredstvom plaćanja u Republici Hrvatskoj. Kuna, kao trajno službeno sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj, uvedena je 30. svibnja 1994.

Osnovne informacije

Proizvodi banke